Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Niklaus Wirth"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot mijenja: fa:نیکلاوس ویرت
m r2.7.1) (robot dodaje: tr:Niklaus Wirth
Red 111: Red 111:
[[sk:Niklaus Wirth]]
[[sk:Niklaus Wirth]]
[[sr:Никлаус Вирт]]
[[sr:Никлаус Вирт]]
[[tr:Niklaus Wirth]]
[[uk:Ніклаус Вірт]]
[[uk:Ніклаус Вірт]]
[[zh:尼古拉斯·沃斯]]
[[zh:尼古拉斯·沃斯]]

Verzija na dan 4 decembar 2011 u 06:25

Niklaus E. Wirth
Rođenje15. februar 1934.
Winterthur, Švicarska
PoljeRačunarstvo
InstitucijaUniverzitet u Stanfordu
Univerzitet u Zurichu
Xerox PARC
Poznat(a) poEuler
Algol W
Pascal
Modula
Modula-2
Oberon
Istaknute nagradeTuringova nagrada

Niklaus E. Wirth (rođen 15. februara 1934. godine) je švicarski informatičar, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal, te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. 1994. godine je dobio Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.

Biografija

Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. godine. 1959. godine diplomira elektronsko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zurichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računara Harryja Huskeyja.

Od 1963. do 1967. godine je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Univerzitetu u Stanfordu, te potom opet na Univerzitetu u Zurichu. 1968. godine postaje profesor informatike na ETH u Zurichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.

Umirovljen je 1999. godine.

Radovi

Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih ljudi u timu koji je dizajnirao i implementirao operativne sisteme Lilith i Oberon, te Lola sistem za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.

Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. godine je napisao knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je steče široko priznanje, a korisna je i dan danas.

Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi univerzitetski kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.

1955. godine je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. godine A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.

Citati

Dok europljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Europljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value).

C++ je uvreda za ljudski mozak.

Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera.

– (1999)

U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebitost.

– (1997)

Trivia

Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.

Također pogledajte

Vanjski linkovi