Surinam

Republika Surinam; Republiek Suriname
Zastava	Grb
	Geslo; Justitia - Pietas - Fides
	Himna; God zij met ons Suriname
	; Položaj Surinama
Glavni grad	Paramaribo
Službeni jezik	nizozemski
Državni vrh
- Predsjednik	Dési Bouterse
Neovisnost	25. studenog 1975.
Površina	90. po veličini
- ukupno	163.270 km2
- % vode	1,1 %
Stanovništvo	163. po veličini
- ukupno (2005)	438.144
- gustoća	3/km2
Valuta	Surinamski dolar (100 centi)
Pozivni broj	597
Vremenska zona	UTC -3; UTC
Internetski nastavak	.sr

Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike. Nalazi se između Kooperativne Republike Gvajane i Francuske Gvajane. Na jugu ima granicu s Brazilom, a na sjeveru izlaz na Atlantski ocean.

Povijest

Nizozemci su dobili potpunu kontrolu nad Nizozemskom Gvajanom pri kraju Drugog Englesko-nizozemskog rata, Sporazumom u Bredi 31.srpnja 1667. Nizozemska Gvajana je postala autonomna pokrajina Nizozemske 1954-te godine, da bi potpunu nezavisnost stekla 1975-te. Vojni režim koji je predvodio Dési Bouterse vladao je zemljom 80-tih, a demokracija i demokratska vlada je ponovno uspostavljena 1991. godine.

Politika

Surinamov ustav je donesen 1987. godine. Narodna skupština (Nationaal Parlement) se sastoji od 51 zastupnika. Svakih pet godina se održavaju parlamentarni izbori. Pravni sustav je preuzet od Nizozemske. Surinam je punopravni član Karipske Zajednice (CARICOM).

Okruzi

Surinam je podjeljen u deset okruga:

Zemljopis

Karta Surinama

Surinam je najmanja nezavisna država u Južnoj Americi. Zemlja se može podjeliti na dvije geografske regije. Na sjevernom, niskom, obalnom području živi većina stanovništva. Južni dio pokriva prašuma i ona čini 80% teritorija Surinama. Postoje dva glavna planinska lanca u Surinamu: Bakhuil planine i Van Asch Van Wijck planine. Julianatop je najviši vrh Surinama (1286m). Druge visoki vrhovi su: Tafelberg (1026 m), Mount Kasikasima (718 m), Goliathberg (358 m) i Voltzberg (240 m). Budući da je blizo ekvatora, klima u Surinamu je većinom tropska s dva razdoblja padalina tijekom godine.

Ekonomija

Ekonomija Surinama je većinom orijentirana oko boksita čija industrija čini više od 15% BDP-a i više od 70% izvoza zemlje. Drugi važni izvozni proizvodi su šećer, nafta i zlato. Najveći trgovački partneri Surinama su: Nizozemska, Sjedinjene Američke Države i država u Karibima. Surinam se pridružio CARICOM-u 1995. godine.

Demografija

Istočni Indijci (Hindustani) čine većinu stanovništva Surinama (37% stanovništva). To su potomci emigranata koji su otišli iz Indije u 19. stoljeću. Kreolci (mješavina bijele i crne rase) čine 31% stanovništva, a Javanci (iz bivše Nizozemske kolonije Indonezije) čine 15% populacije. Maroonci (potomci pobjeglih afričkih robova) čine 10% stanovništva. Ostatak stanovništva su većinom Kinezi, Europljani i Brazilci. Najzastupljenija je hinduistička vjera, ali je islam i kršćanstvo također dosta rašireno. Nizozemski je najrašireniji i službeni jezik Surinama, ali dosta stanovništva koristi i svoje matične jezike (Sranang Tongo, n'Djuga, javanski i drugi). U Nizozemskoj postoji veliki broj Surinamaca.

Razvoj stanovništva između 1961 i 2003

Stanovništvo - etnički sastav

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Surinama

Etnički sastav Surinama je šarolik, preko 20 etničkih skupina među kojima su najzastupljeniji su Bhojpuri Hindusi, u Surinamu nazivani imenom Sranami ili Sarnami, 122,000 (2005). Druga velika zajednica su Maruni (Maroons), koji se u Surinamu sastoje od 6 lokalnih plemenskih skupina, to su: Saramacca (24,000), Matawai (1,000), i Kwinti (200) na središnjem jugu i Ndjuka, [Paramacca] i Aluku na jugoistotu, s 36,000 (2005). Surinamski Maruni su porijeklom sa Jamajke, a njihovo ime došlo je od 'cimmarron' u značenju "divlji" or "neukroćeni." Veliku skupinu čine i Karipski Javanci, oni su muslimani a ima ih 59,000, te u susjednoj Francuskoj Gijani 1,900. Znatnu grupu čini i kreolski narod Sranan, oko 112,000 (2005), koji govore jezikom sranan tongo, a potromci su crnačkih robova iz Afrike. Narod Sranan danas pak većinski živi u Nizozemskoj (197,000). Afro-Gvajanci čiji je dom Gvajana u Surinamu broje 54,000, po vjeri su kršćani. Ostali narodi znatno su malobrojniji to su: Kantonski Han Kinezi (5,300), Hakka Kinezi (7,300), Indonežani (15,000), Hmong (1,800), Levantinci (ili Levantinski Arapi (500); Sirijski Arapi (500), Englezi (900), Židovi (200), porijeklom su iz Nizozemske i Portugalci (300). Prastanovnici Indijanci pripadaju grupama Arawaka i Kariba, to su: Akuriyó (40); Apalai (500), Arawak (2,100), Galibi (2,600), Tiriyo (800), Warrau (400) i Oyana (600).