Prijeđi na sadržaj

Draganić

Koordinate: 45°36′N 15°36′E / 45.60°N 15.60°E / 45.60; 15.60
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Draganić. Za druga značenja pogledajte Draganić (razdvojba).
Draganić

grb
Država Hrvatska
Županija Karlovačka

NačelnikAnica Domladovac (HDZ)
Naselja1 općinsko naselje

Površina72,5 km2[1]
Površina središta72,5 km2
Koordinate45°36′N 15°36′E / 45.60°N 15.60°E / 45.60; 15.60

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2541 [2]
– gustoća35 st./km2
Urbano2541
– gustoća35 st./km2

Odredišna pošta47000 Karlovac [3]
Stranicadraganic.hr

Zemljovid

Draganić na zemljovidu Hrvatske
Draganić
Draganić

Draganić na zemljovidu Hrvatske

Draganić je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Naselje Draganići smješteno je na vrlo važnim prometnim pravcima koji povezuju unutrašnje kontinentalno područje s Jadranskim morem.

Naseljeno mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela (zaselaka, kako se to reklo); Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci; Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići koji su i sada te Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, ali pripadaju Župi draganićkoj.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Draganić imala je 2950 stanovnika.

Nacionalni sastav, 2001.

[uredi | uredi kôd]

Draganići (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi kôd]
  • 2001. – 2950
  • 1991. – 400 (Hrvati – 370, Jugoslaveni – 6, Srbi – 5, ostali – 19)
  • 1981. – 379 (Hrvati – 363, Jugoslaveni – 8, Srbi – 7, ostali – 1)
  • 1971. – 410 (Hrvati – 389, Srbi – 18, ostali – 3)
Izvor[4]
Općina/naselje Draganić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2595
3065
2869
3250
3062
3456
3495
4132
3796
3996
4100
3991
3556
3561
2950
2741
2541
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Općina nastala iz stare općine Karlovac. Naselje u 2001. nastalo spajanjem naselja Barkovići, Bencetići, Budrovci Draganićki, Darići, Draganići, Franjetići, Goljak Draganićki, Jazvaci, Križančići, Lazvina, Lug, Mrzljaki Draganićki, Vrbanci i Vrh koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava

[uredi | uredi kôd]
DVD Draganić

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Od najstarijih vremena, te u razdoblju srednjeg vijeka vodio je kroz ovo područje stari trgovačko-karavanski put prema moru, od Zagreba, preko Save, Stupnika, Jastrebarskog, kroz draganićku šumu do Dubovca i preko Modruša do Senja. Prema arheološkim nalazima prisutnost, a vjerojatno i trajno boravljenje i život ljudi na području Draganića pada u dublju prošlost. U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249.g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV. Ban "ciele Slavonije" Stjepan Guthkeled uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj Županiji Podgorskoj. Vjerojatno su tada utvrđene i granice "Plemenite općine Draganić" kako se ona oduvijek zvala.

Najznačajniji pisani spomen je povelja hratsko-ugarskog kralja Bele IV. iz 1264. godine izdane junačkim ratnicima Krešu, Kupiši i Raku. Ta su braća dobila posjede u starohrvatskoj županiji Pset u mjestima Podzvizd i Vranograč. Zbog čestih tuskih provala u plemići Krščićki se preseliše u Draganić između 1571. i 1580. godine.

Plemenita općina Draganić razvijala se slobodno, bez kmetstva i velikaških obitelji, stoga na prostoru današnje općine Draganići nema ni velikaških dvoraca. Osim ovog dokumenta o postojanosti općine Draganići možemo pronaći i vjerske spise iz 1334. godine u kojima je popisana župa Sv. Jurja u Šipku.

Stoljećima su draganićaki uživali stečenu slobodu koja je uvelike utjecala i na bogato kulturno nasljeđe koje se ponajbolje ogleda u očuvanim sakralnim objektima, tradicijskoj seoskoj arhitekturi i narodnoj nošnji. Župna crkva Sv. Jurja spominje se u popisu arhiđakona Ivana 1334.godine, a tradiciju poklonstva katolicizmu i važnosti crkve na ovim područjima dokazuje i niz draganićkih kapelica. Na današnjem groblju spominje se kapela Sv. Siksta iz 1668. godine, 1671. godine sagrađena je kapela Sv. Antuna Pustinjaka u Budrovcima, 1731. godine Sv. Barbara u Vrhu, kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini iz 1668. godine, Sv. Magdalene u Gucima iz 1683. godine, kapela Sv. Trojstva iz 1689. godine sagrađena je od drva i oslikana freskama koje su sačuvane i do današnjih dana te je uvrštena među spomenike kulture 1. reda.

Kapela Sv. Križa, podignuta u spomen poginulim braniteljima 129. brigade HV u Draganiću

Tradicija građenja kapelica očuvala se sve do današnjih dana tako su krajem 20. stoljeća sagrađene kapelica Sv. Stjepana u Vukšin Šipku, kapelica Marije Pomoćnice u Čegljima, te kapelica Sv. Križa na Draganićkoj postaji u spomen na poginule branitelje za vrijeme Domovinskog rata. Stoljećima su se draganićaki borili za očuvanje slobode i tradicije stoga i kada je došlo do velikosrpske agresije i pitanje opstojnosti Hrvatske među prvima su se uključili u obranu i dali veliki doprinos u Domovinskom ratu na području Karlovačke županije.

Područje Općine se naročito razvija u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je na području od većih poslovnih subjekata ciglana, pilana, industrijski mlin, te je zaposleno i do 600 radnika. Ukidanjem Općine 15. srpnja 1957. godine ovo područje puno gubi i zaostaje, gase se pogoni i sele u druga područja, a pučanstvo je osuđeno na bavljenje poljoprivredom ili traženje zaposlenja u gradovima. U to vrijeme veliki dio pučanstva radi osiguranja egzistencije napušta kraj i posao traži u zapadnoj Europi i na američkom kontinentu, gdje kako se smatra živi gotovo isti broj Draganićaka i njihovih potomaka kao i na području.

Općina Draganić ponovno je ustrojena Zakonom 1992. godine, iako još nije u njenom sastavu sve povijesno područje, već su tri sela kao posljedica ukidanja općine i njene podjele ostala izvan, dapače u drugoj, Zagrebačkoj županiji, a za nadati se da će napredak u gospodarstvu i demokratskim odnosima u društvu ukazati na prednost vlastite općine i da će se jednom nepravda ispraviti, to više što je cijelo područje jedna župa, isti običaji, povezani rodbinskim vezama, a preci počivaju na jednom primjerno uređenom groblju za cijelu župu, odnosno nekadašnju općinu Draganić.

Zanimljivost

[uredi | uredi kôd]
  • U svom dnevniku Nikola Tesla spominje kako su njegovi predci "hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra".[5]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Draganić

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • KUD sv. Juraj

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857.-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  5. Nikola Tesla 1856.-1943. istaknuti hrvatsko-američki znanstvenik
  6. Miroslav Herceg: Hrvat ‘pokorio’ Ameriku: Bill Belichick – pobjednik ‘Bitke za Hrvatsku’, obitelj iz Draganića na krovu sportskog svijeta!, narod.hr, 6. veljače 2017. Pristupljeno 11. veljače 2017.
  7. (engl.) Ante Čuvalo, Croatians at the American Super BowlArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), 9. veljače 2012., pristupljeno 7. siječnja 2016.
  8. a b Reiss, Mike. 18. ožujka 2016. Steve Belichick promoted to Patriots safeties coach. espn.com. ESPN. Pristupljeno 27. listopada 2016.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Draganić
Nedovršeni članak Draganić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.