Karlovac (lokalno Karlovec) je grad u Hrvatskoj i administrativno središte Karlovačke županije.

Karlovac
Karlovac na mapi Hrvatske
Karlovac
Karlovac
Koordinate: 45°30′N 15°32′E / 45.50°N 15.54°E / 45.50; 15.54
Država Hrvatska
ŽupanijaKarlovačka
Uprava
 • GradonačelnikMiroslav Škrgatić
Stanovništvo
 • Ukupno59,395
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
47000

Geografija

uredi

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.

Stanovništvo

uredi

Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 ( Popis 1990.). Po etničkoj strukturi bilo je 85.9 % Hrvata i 8.6 % [Srba].

Naseljena mjesta

uredi

Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Jelsa, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donje Pokupje, Donji Sjeničak, Dubovac, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Jamadol, Jelaši, Kamensko, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Logorište, Luka Pokupska, Luščić, Mahićno, Mala Švarča, Manjerovići, Mostanje, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Strmac, Strmački dol, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje.

Uprava

uredi

Historija

uredi

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. 07. 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu II. Štajerskom (Carlstatt).[1] Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Brzo je napredovao tokom 18. i 19. vijeka, ponajviše zahvaljujući velikom garnizonu, i tome što je bio sjedište Generalata južnog dijela Vojne krajine[2], sa puno visokih oficira, koji su imali novac, pa je uz njih procvjetala trgovina. Zbog tog je u Karlovcu djelovao prvi hrvatski profesionalni slikar Vjekoslav Karas, osnovana prva muzička škola 1804. i 1854. proradila prva pivovara.[3] za usporedbu u Zagrebu je proradila tek 1892. U 19. vijeku Karlovac se razvio i kao transprotni centar, za prekrcaj robe sa brodova na Kupi, u željezničke vagone prema Rijeci, pa je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. vijeka upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.

Karlovac je poprilično stradao za vrijeme rata u Hrvatskoj. U njemu se nalazio velik garnizon JNA, a u okolici se nalazila područja čije se, pretežno srpsko, stanovništvo opredijelilo za Republiku Srpsku Krajinu. Hrvatske snage su zauzele dio kasarni, a iz dijela se JNA povukla. No, grad je bio izložen svakodnevnom bombardiranju, a na rubnim područjima su se vodile žestoke borbe sve do potpisivanja sarajevskog primirja početkom 1992. godine. Godine 1993. je u gradu uništena pravoslavna crkva sv. Nikole. Sam grad je još u nekoliko navrata bio izložen povremenom bombaridranju, sve do Operacije Oluja u augustu 1995. kada je područje oko grada stavljeno pod hrvatski nadzor.

Privreda

uredi

Karovac je do 1990-ih bio snažan industrijski centar, poznat po tvornici Jugoturbina, koja je nakon privatizacije devastirana. Uz Jugoturbinu imao je i čitav niz manjih tvornica koje su proizvodile široku paletu proizvoda, od obuće do pribora za jelo, većina ih je završila u bankrotu.

Slavni ljudi

uredi

Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni izumitelj Nikola Tesla .

Spomenici i znamenitosti

uredi
  • Franjevački samostan s crkvom Svetog Trojstva
  • Pavlinski samostan u Kamenskom
  • Nacionalno svetište Svetog Josipa
  • Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
  • Gradski muzej
  • Stari grad Dubovac
  • "Zvijezda" - povijesni centar Karlovca, planski izgrađen i okružen utvrdom u obliku šesterokrake zvijezde.

Obrazovanje

uredi

Osnovne škole

uredi
  • Osnovna škola Banija
  • Osnovna škola Braće Seljan
  • Osnovna škola Dragojle Jarnević
  • Osnovna škola Dubovac
  • Osnovna škola Grabrik
  • Osnovna škola Mahično
  • Osnovna škola Švarča
  • Osnovna škola Turanj

Srednje škole

uredi
  • Ekonomsko-turistička škola Karlovac
  • Gimnazija Karlovac
  • Medicinska škola Karlovac
  • Mješovito industrijsko-obrtnička škola
  • Srednja škola Duga Resa
  • Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
  • Tehnička škola Karlovac
  • Tehnološko-kemijska škola Karlovac
  • Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

uredi
  • Veleučilište u Karlovcu

Kultura

uredi

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.

  • Gradsko kazaliste Zorin Dom
  • Muzeji i galerije
  • Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
  • Glazbena škola
  • Kulturni amaterizam

Sport

uredi

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:

  • Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
  • Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
  • Univerzijada 1987. godine.
  • Svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.

Danas su nositelji gradskog sportskog života:

  • Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
  • Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
  • Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)

Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.

Izvori

uredi
  1. Charles II as ruler of Inner Austria (engleski). The World of Habsburgs. Pristupljeno 06. 03. 2016. 
  2. Bauer, .Ernest (1991). „Obrambeni bedem Europe”. u: Branimir Donat. Sjaj i tragika hrvatskog oružja. Zagreb: Nakladni Zavod Matice Hrvatske. str. 34. ISBN 86-401-0234. 
  3. O nama (hrvatski). Karlovačka pivovara. Pristupljeno 06. 03. 2016. 

Vanjske veze

uredi
Gradovi i općine Karlovačke županije
Gradovi

Duga Resa | Karlovac | Ogulin | Ozalj | Slunj


Općine


Barilović | Bosiljevo | Cetingrad | Draganić | Generalski Stol | Josipdol | Kamanje | Krnjak | Lasinja | Netretić | Plaški | Rakovica | Ribnik | Saborsko | Tounj | Vojnić | Žakanje

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj