Kukurek (rod)

Kukurek
	crni kukurek
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Klasa:	Magnoliopsida
Red:	Ranunculales
Porodica:	Ranunculaceae
Pleme:	Helleboreae
Rod:	Helleborus; L.
vrste
	Helleborus argutifolius; Helleborus foetidus; Helleborus lividus; Helleborus vesicarius; Helleborus atrorubens; Helleborus croaticus; Helleborus cyclophyllus; Helleborus dumetorum; Helleborus abruzzicus; Helleborus liguricus; Helleborus bocconei; Helleborus multifidus; Helleborus niger; Helleborus odorus; Helleborus orientalis; Helleborus purpurascens; Helleborus thibetanus; Helleborus torquatus; Helleborus viridis; Helleborus occidentalis;

Kukurek (lat. Helleborus sp.) evroazijski^[1] je rod zeljastih biljaka iz familije ljutića (Ranunculaceae), koji obuhvata oko 20 vrsta. Poznat je i pod imenom božižna ruža, a u narodu kukurjak i kukorek.^[2] Listovi su modrozelene boje, a cvetovi su različite boje u zavisnosti od vrste kukureka. Smatra se jednim od vesnika proleća. Raste u borovim i bukovim šumama, ali se često uzgaja i kao saksijsko cveće. Raste do 50 cm visine. Spada u otrovne biljke, pa se koristi isključivo kao ukrasna vrsta.

Etimologija

Ime je dobio od grčke reči hellein – ubiti i bora – jelo.^[2]

Osnovne karakteristike

Kukurek raste po livadama i iskrčenim šumama, naročito u brdskim i planinskim krajevima. Cveta već u januaru ili februaru, zavisno od podneblja. To je višegodišnja biljka visine do 60-ak cm. U Srbiji se sreću obični kukurek, crni kukurek, rascepani kukurek, crveni kukurek (Helleborus atrorubens) i srpski kukurek. Sve vrste su vrlo otrovne i ne treba ih dirati.^[2]

Klasifikacija

U okviru reda kukureka identifikovane su 22 vrste:

Helleborus argutifolius
Helleborus foetidus
Helleborus lividus
Helleborus vesicarius
Helleborus atrorubens
Helleborus croaticus
Helleborus cyclophyllus
Helleborus dumetorum
Helleborus abruzzicus
Helleborus liguricus
Helleborus boconei
Helleborus multifidus
- Helleborus multifidus subsp. hercegovinus
- Helleborus multifidus subsp. istriacus
- Helleborus multifidus subsp. multifidus
Helleborus niger
- Helleborus niger subsp. macranthus (syn. H. niger major)
- Helleborus niger subsp. niger
Helleborus odorus
- Helleborus odorus subsp. laxus
- Helleborus odorus subsp. odorus
Helleborus orientalis
- Helleborus orientalis subsp. abchasicus (syn. -{H. abchasicus)
- Helleborus orientalis subsp. guttatus
- Helleborus orientalis subsp. orientalis (syn. H. caucasicus, H. kochii)
Helleborus purpurascens
Helleborus thibetanus (syn. H. chinensis)
Helleborus torquatus (syn. Helleborus serbicus)^[3]
- Helleborus serbicus subsp. malyi^[4]
- Helleborus serbicus subsp. serbicus^[5]
Helleborus viridis
Helleborus occidentalis

Kukurek u mitologiji i narodnoj tradiciji

Prema grčkoj mitologiji, Herkul je upravo kukurekom izlečio svoje ludilo, a veliki Aleksandar Makedonski je umro jer ga je isuviše dugo koristio kao lek.

Prema hrišćanskom verovanju, ovaj cvet je nastao pre 2.000 godina. Izvesna devojka je, došla u Vitlejem da pozdravi rođenje sina božjeg. Tamo je susrela mudrace sa Istoka koji su Hristu doneli darove. Devojka je bila neutešna shvativši da neće imati šta da pokloni. Uto se pojavio anđeo, dodirnuo zemlju krilima, a na tom mestu je iznikla Božićna ruža, odnosno kukurek, koji je ona poklonila tek rođenom Isusu.

U našem narodu ova biljka koristi se u magijskim obredima. Kada se pojavi prvi cvet u toku godine peva mu se pesmica: „Kukurek sa brda zove, oženite me! Lepa ruža ruku pruža: povedite me!“ Dodole natapaju korenje ove biljke u vodu i njom prskaju decu u vreme crkvenih praznika. Naročito se koristi za Cveti i Đurđevdan, da zaštiti od urokljivih očiju i crne magije. Veruje se da će, ako se unese u kuću pre Đurđevdana, ukućanima doneti nesreću.^[2]