Prijeđi na sadržaj

Točka sa zarezom

Izvor: Wikipedija
;
Pravopisni znakovi

bjelina (   )
točka ( . )
upitnik ( ? )
uskličnik ( ! )
zarez ( , )
točka sa zarezom ( ; )
dvotočje ( : )
trotočje ( )
zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( / / ) ( { } ) ( < > )
spojnica ( - )
crtica ( )
kosa crta ( / )
izostavnik ( ' ) ( )
navodnici ( „ ” ) ( » « ), polunavodnici (‘ ’)
zvjezdica ( * )
članak, paragraf ( § )
znak at ( @ )
postotak (%), promil ()

Matematički znakovi

operatori ( + ) ( ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / )
jednakosti ( = ) ( ) ( ) ( )
odnosi ( > ) ( < ) ( ) ( )

Ostali znakovi

stupanj ( ° )
tilda ( ~ )
križić ( )
obrnuta kosa crta ( \ )
povisilica ( # )
znak et ( & )
bullet ( )
donja crta ( _ )
uspravna crta ( | )

Točka sa zarezom ( ; ) razgodak je koji ima vrijednost između točke i zareza. Koristi se na mjestima gdje bi točka prejako odijelila rečenične ili značenjske dijelove, a gdje bi zarez to preslabo učinio. Uglavnom se korištenje ovog interpunkcijskog znaka prepušta piščevu jezičnom osjećaju.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Ovaj je znak nastao spajanjem točke i zareza u jedan zajednički znak. Smatra se da ga je u tisku prvi uporabio Aldo Manuzio, venecijanski pionir tiska i inovator. Sam je znak ; u crkvenoslavenskom i novogrčkom označavao pitanje i zamjenjivao upitnik.

Uporaba u jeziku

[uredi | uredi kôd]


Koristi se u nabrajanju istovrsnih dijelova da bi se odijelile jasne cjeline:

Sreća, zdravlje, radost;
Tuga, bolest, gadost;
Smrt, moja Golgota;
Ljubav, moja divota.

U poeziji i prozi često se koristi da bi se odijelile misli, slike i cjeline:

Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama;
Monotone sjene rijekom plivaju,
Žutom rijekom među golim granama.

No crni čovjek nije došao ni te, ni druge, ni treće noći; nije došao nikada.

Kad se dijelovi koji se nabrajaju pišu jedan ispod drugoga, pišu se bez zareza; no, ako sadržavaju rečenice koje počinju malim početnim slovom, mogu se odvajati i točkom sa zarezom:

štokavsko narječje, dobilo ime po upitnoj zamjenici "što";
kajkavsko narječje, dobilo je ime po upitnoj zajenici "kaj";
čakavsko narječje, dobilo je ime po upitnoj zamjenici "ča".

Uporaba izvan jezika

[uredi | uredi kôd]

Točka sa zarezom u raznim se programskim jezicima koristi za razdvajanje naredbi (engl. statement).

#include <stdio.h>

int main(void)
{
        printf("Ovo je primjer u programskom jeziku C\n"); 
        return 0;
}