Prijeđi na sadržaj

Palmanova

Koordinate: 45°54′N 13°19′E / 45.900°N 13.317°E / 45.900; 13.317
Izvor: Wikipedija
Palmanova
Città di Palmanova

Piazza Grande u Palmanovi
DržavaItalija
RegijaFurlanija-Julijska krajina
ProvincijaUdine (UD)
frazioniJalmicco, Sottoselva, San Marco

Vlast
 • GradonačelnikGiuseppe Tellini

Površina
 • Ukupna13.32 km²
Visina27
Koordinate45°54′N 13°19′E / 45.900°N 13.317°E / 45.900; 13.317

Stanovništvo (31. prosinca 2009.)
 • Entitet5.396[1]
(405.9/ km²)

 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj33057
Pozivni broj0432
Stranicawww.comune.palmanova
Zemljovid
Palmanova na zemljovidu Italije
Palmanova
Palmanova

Palmanova (furlanski: Palme[2]) je grad i općina (comune) u Provinciji Udine u regiji Furlanija-Julijska krajina - Sjeverna Italija.

Palmanova je poznata po svojem zvijezdastom tlocrtu, koji je za ono doba bio vrhunac fortifikacione arhitekture.

Geografske i klimatske karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Palmanova je udaljena 20 km od Udina, 28 km od Gorizie i 55 km od Trsta, pored autoceste Alpe-Adria (A23) i autoceste Venecija-Trst (A4).

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Stari nacrt Palmanove, najvjerojatnije iz 1600.

Situacija u Furlaniji na početku 16. stoljeća, nakon gubitka Gradisce (1511.) koju su preoteli grofovi gorički, nije bila povoljna za Mletačku Republiku, jer je granica ličila na leopardovu kožu.

Za jačanje obrane na području Furlanije, Mletačka Republika se odlučila izgraditi potpuno novu utvrdu u furlanskoj ravnici koja je trebala zaustaviti moguće upade Turaka, ali i ekspanzionizam goričkih grofova iza kojih su stajali habsburgovci. Kamen temeljac položen je 7. listopada 1593. na isti dan kad je kršćanska flota prevođena Venecijom pobijedila otomansku flotu kod Lepanta

Katedrala u Palmanovi

Palmanova je bila vrhunac tehnologije 16. stoljeća, njen tlocrt u obliku zvijezde s devet krakova, kojeg je projektirao Vincenzo Scamozzi bio je vrhunac vojnog inženjerstva toga vremena. Na sjecištu krakova izgrađeni su istureni tornjevi, koji su mogli braniti jedan drugoga. Cijeli grad bio je opasan obrambenim jarkom, a samo troja dobro branjena vrata, omogućavala su ulazak u grad.

Na čelu tima za izgradnju grada bio je Marcantonio Barbaro, koji je postavljen za providura novog naselja, uz grupu mletačkih plemića. Marcantonio Martinego je vodio gradnju, a Giulio Savorgnan je bio njegov savjetnik.[3] Vanjski linija bedema dovršena je tek za napoleonske vlasti.

Od 1815. do kraja Prvog svjetskog rata grad je bio pod austrijskom upravom, nakon toga postao je dio Kraljevine Italije. Palmanova je proglašena nacionalnim spomenikom 1960. godine.

Palmanova je bila idealno zamišljen grad u skladu sa svim najvišim ciljevima humanističke renesansne misli, - idealan na papiru. Njeni projektanti su je zamislili kao samoodrživo naselje, u koje će se naseliti obrtnici, poljoprivrednici i trgovci. Ali i pored idealno zamišljenog prostora, nitko se nije htio preseliti u Palmanovu. Zbog tog je Mletačka Republika bila prisiljena od 1622. davati čak i besplatno zemljište i oprost kriminalcima samo da se nasele u Palmanovi. Usprkos tome Palmanova je ostala beživotan grad do dana današnjeg, kojeg posjećuju samo istraživači renesansne arhitekture i profesionalni vojnici koji se i danas bave čuvanjem granica.[4]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Gradska vrata (Porta Aquileia)
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Italija
Hrvatska
Crna Gora
Godina uvrštenja2017. (41. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1533

Katedrala

[uredi | uredi kôd]

Katedrala (Duomo) se nalazi na centralnom gradskom trgu, nasuprot gradske vijećnice (bivša providurova palača). Projektirana je 1603., gradnja joj je započela krajem te godine pod nadzorom Girolama Cappella - dovršena je 1636. Nejasno je tko su bili projektanti, možda je to bio Vincenzo Scamozzi, ili Baldassare Longhena. Katedrala nije posvećena sve do 1777., tad je Palmanova postala dio nadbiskupije Udine.

Zvonik katedrale, podignut je 1776., ali je namjerno nizak, tako da ga napadači nisu mogli vidjeti od gradskih zidina.

Ostali spomenici

[uredi | uredi kôd]
  • Troja gradska vrata Porta Udine, Porta Cividale i Porta Aquileia.
  • Centralni trg - Piazza Grande

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Palmanova
  1. Statistiche demografiche ISTAT, Comune: Palmanova 31 Dicembre 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. travnja 2016. Pristupljeno 18. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Toponomastica: denominazioni ufficiali in lingua friulana (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. prosinca 2011. Pristupljeno 18. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. “Renaissance war studies”, John Rigby Hale, London Hambledon Press, 1983, pg. 185 [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) ISBN 0907628028
  4. Muir, Edward. 2007. The culture wars of the late Renaissance : skeptics, libertines, and opera. Harvard University Press. Cambridge. str. xiii, 175 p. : ill., 22 cm. ISBN 9780674024816

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]